Tivat Music Festival
Tivat
Tivat Music Festival
2026
23. jul
Dom Vojske Tivat, 21 h
Partneri koncerta:
Služavka gospodarica
Premijera kamerne opere Đ. B. Pergolezija
Bokeljski simfonijski orkestar
Šef dirigent Mladen Tarbuk
Reditelj Paolo Tišljarić
Uloge:
Serpina, Petra Radulović
Uberto, Jakov Kalajžić
Vespone, Matija Grabić
PROGRAM
Đovani Batista Pergolezi (1710–1736) La serva padrona, komična opera ujednom činu
RIJEČ REDITELJA
Pergolesijeva La serva padrona nastaje kao intermeco – kratka, duhovita glazbena forma, no, upravo u toj prividnoj lakoći skriva se njezina subverzivna snaga: priča o sluškinji koja inteligencijom, manipulacijom i emocionalnom strategijom preuzima kontrolu nad društvenim poretkom. Ono što je u 18.stoljeću bilo komična društvena inverzija, danas postajeprecizan mehanizam analize odnosa moći, ekonomskogporetka i emotivne manipulacije suvremenog društva. Ovainscenacija smješta operu u estetiku suvremenog redateljskogrukopisa, spajajući filmski realizam s artificijelnošću baroknogsvijeta. Predstava ne pokušava rekonstruirati barok − ona gareinterpretira kroz suvremeni vizualni jezik. Barok postajestanje svijesti: prostor pretjerivanja, emotivnog ornamenta,vizualne slike i teatralizacije intime. Vizualni identitetpredstave temelji se na kontrastu između estetske raskoši iemocionalne praznine. Likovi žive unutar svijeta estetizirane dekadencije u kojem je svaka gesta koreografirana, a svaki odnos oblik društvene trgovine. Humor opere ne proizlazi iz farsične igre, nego iz ozbiljnosti kojom likovi pristupaju apsurdnim emocionalnim situacijama. Upravo ta disproporcija između banalnosti događaja i monumentalnosti emocionalne reakcije stvara suvremenu komiku predstave. Smijeh proizlazi iz prepoznavanja usamljenosti, taštine i potrebe za dominacijom. Glazbeni aspekt ostaje u potpunosti vjeran Pergolesijevoj partituri, no izvedbeni stil naglašava njezinu nervozu, erotiku i ritmičku živost. Glazba u ovoj predstavi nije ilustracija radnje, nego unutarnji motor manipulacije. Rečitativi postaju gotovo filmski dijalozi — brzi, inteligentni i emocionalno nepredvidivi. Naša La serva padrona ne govori samo o promjeni društvenih uloga, nego o svij
Umjetnici
Mladen Tarbuk, istaknuti hrvatski kompozior i dirigent, završio je studije kompozicije i dirigovanja u Gracu, Zagrebu i Beču. Gostovao je u gotovo svim evropskim zemljama, Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i Meksiku, često izvodeći i vlastita djela. Redovno je sarađivao s Operom na Rajni u Diseldorfu, bečkim Orkestrom koncertnog društva, Simfonijskim orkestrom države Meksiko i Mađarskom državnom operom. Dobitnik je brojnih hrvatskih i međunarodnih nagrada i priznanja: Slavenski, Papandopulo, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Janaček, E. Vogel, Risuonanze Trieste, Tolosa. Kompozicije su mu bile izvođene na najvažnijim svjetskim festivalima kao što su Festival Enesku, Svjetski dani muzike, Wien modern. Bio je upravnik Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb (2002–2005), potom muzički direktor (2013–2014) i upravnik Dubrovačkih ljetnih igara (2015–2017). Bio je predsjednik Hrvatskog društva skladatelja u periodu 2020–2024. godine. Crnogorski simfonijski orkestar vodio je u sezoni 2021/2022. godine. Redovni je profesor kompozicije, dirigovanja, muzičke teorije i orkestra na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Paolo Tišljarić stekao je zvanje magistra pozorišne režije i radiofonije na sveučilištu u Zagrebu.. Do danas je režirao preko osamdeset pozorišnih predstava. Sarađivao je sa Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, Dubrovačkim ljetnim igrama, Hrvatskim narodnim kazalištem Augusta Cesarca iz Varaždina, Zagrebačkim kazalištem mladih, Gradskim kazalištem Trešnja iz Zagreba, Marin Držić iz Dubrovnika, Joza Ivakić iz Vinkovaca i drugima. Režirao je i brojna događanja, među kojima se ističu: dodjela Nagrade hrvatskog glumišta 2018. i 2019, ceremonije otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara 2024. i 2025. godine, Evropskog prvenstva u vaterpolu 2024. godine. U pozorištu je asistirao mnogim rediteljima među kojima su Tomaž Pandur, Ivica Buljan, Januš Kica, Ivica Boban, Krešimir Dolenčić, Aleksandar Popovski i drugi. Član je Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Upravnik je Gradskog kazališta Marina Držića u Dubrovniku, od 2018. Član je festivalskog vijeća Međunarodnog festivala djeteta u Šibeniku, od 2022. godine.
Petra Radulović, crnogorska sopranistkinja, do sada je ostvarila preko dvadeset uloga na opernim scenama. Bila je članica Internacionalnog operskog studija u Državnoj operi u Hanoveru, a nastupila je u mnogim scenama, među kojima su Theater an der Wien (Beč), Državni teatar (Majnc), Teatar dvorca Šenbrun (Beč), Verbier Festival, Operosa i druge. Nastupala je na KotorArt festivalu, Grad teatru Budva, Tivat Music Festivalu i sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Studirala je na Univerzitetu za muziku i scenske umjetnosti (MDW) u Beču, gdje je završila osnovne i nastavila master studije opere. Dobitnica je brojnih nagrada i stipendija, među kojima se posebno ističe prva stipendija Fondacije Miloš Karadaglić. Njen repertoar obuhvata djela Mozarta, Pučinija, Bizea, Rosinija, kao i kompozicije savremenih stvaralaca. S međunarodnim iskustvom i ljubavlju prema domaćoj publici ova umjetnica ubraja se među najperspektivnije glasove crnogorske i evropske operske scene. Za nju je „svaki nastup u svojoj zemlji posebna inspiracija i prilika da dijeli muziku sa publikom koja joj je bliska“.
Jakov Kalajžić, bas, studira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (klasa prof. art. Martine Gojčete Silić). Tokom studija tumači ulogu Tezeja (Hipolit i Aricija, J. P. Ramo) u operskom projektu MUZA (dirigenti Franja Bilić i Martin Pleša). Pjevao je ulogu Talbota (Marija Stjuart, G. Doniceti) u Hrvatskom narodnom kaalištu, u Varaždinu, s dirigentom Matijom Fortunom. Nagrađivan je na međunarodnim takmičenjima Lazar Jovanović, Stojan Stojanov Gančev i Simándy József. Nastupao je u Teatro di Pietra u Comune di Cuneo, Teatru Kombëtar i Operas dhe Baletit u Tirani, Maloj dvorani Vatroslav Lisinski, Hrvatskom glazbenom zavodu, HNK Varaždin, HKD Napredak u Zagrebu, Palači Modello u Rijeci, Bošnjačkom institutu u Sarajevu i Zadužbini Ilije M. Kolarca u Beogradu. Polaznik je seminara kod V. Babića, V. Marofa, V. Taškove, M. Đurana i B. Nikolova. S Kamernim horom Ivan Filipović i Hrvatskim kamernim orkestrom učestvovao je kao solista na premijeri J. P. J. Haibelove Mise br. 6, A-dur i Mise br. 10, Es-duru, nastupajući u Đakovu, Vukovaru i Zagrebu. S istim je ansamblom nastupio kao solista u Mocartovoj Krunidbenoj misi. Diplomirani je filozof i student druge godine doktorskih studija Filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Matija Grabić, rođen u Beogradu, odrastao u Tivtu. Do upisa na Akademiju profesionalno se bavio jedrenjem. Magistrirao na Umjetničkoj akademiju u Splitu, pod mentorstvima prof. Milana Štrljića i Gorana Golovka, 2020. godine. Stalni je član ansambla Gradskog kazališta mladih u Splitu od 2023. godine. Sarađivao je s Kazalištem Marina Držića u Dubrovniku (Nora, Henrika Ibzena, reditelj Paolo Tišljarić, uloga Torvalda Helmera), Hrvatskim narodnim kazalištem u Zadru (Stranac, Albera Kamija, reditelj Vinko Radovčić, uloga Rejmonda). Bio je angažovan u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu na Splitskom ljetu (Kaligula/Britanik, reditelj Goran Golovko; Orestija, reditelj Dejan Prokovski), kao i u nekoliko opera (Atlantida, reditelj Goran Golovko, Trubadur, reditelj Robert Bošković). Sarađivao je s Dinom Mustafićem u Apokalipsi radnika u Gradskom kazalištu mladih. Jedan od članova tima Festivala vjetra u Tivtu i volonter Dobrovoljnog vatrogasnog društva Boka iz Tivta.
Program festivala
Korisne informacije
Vrijeme
21 h
Lokacija
Dom Vojske Tivat
Tivat Music Festival
TMF je formiran sa misijom da doprinese brendiranju Tivta kao crnogorske luke muzike, kroz realizaciju širokog spektra kvalitetnih muzičkih i operskih programa.
